Stvarno ne znam šta bi rekao osim da mi je žao šta ne mogu doći koji put na tvoja predavanja :)

fala k..., uspio sam progledati i u križ! :)))

ooo školjke su top-notch!!!

STERE0 slike otkrivaju "aljkavosti" Google-Earth-a! Na ovom primjeru (rijeka Cetina u zaleđu Omiša i Omiš) satelitska slika nije egzaktno "preklopljena" preko radarske slike terena pa rijeka Cetina ne teče po dolini (dnu kanjona) nego po obronku, mjestimično čak i "uzbrdo", a obala mora također prelazi preko nekih obronaka (hrbata) terena i vrluda (malo gore, malo dolje). Google Earth ima opravdanih razloga zbog kojih "paseri" satelitske (fotografske i radarske) slike terena nisu usklađeni, mada u vojnim kartama tog tipa (koje su mnogostruko više razlučivosti) nema ni najmanje greške.

Jako interesantno i lijepo!

OVIH 7 STEREOGRAMA MANUFAKTURNOG JE PORIJEKLA (NAPRAVLJENO JE KORIŠTENJEM MALOG FRAGMENTA FOTOGRAFSKE SNIMKE OD KOJE JE STVORENA TEKSTURA, A ZATIM JE U PS-u NAPRAVLJENO 7 INAČICA BEZ KORIŠTENJA IKAKVOG SOFTVERA ZA IZRADU STEREOGRAMA) MOGU SE GLEDATI SRETEOSKOPSKI (KROZ TOČKU PRED SLIKOM ILI UKRIŽ) ILI STEREOSKOPIJSKI (KROZ SLIKU ILI TOČKU IZA SLIKE) A PRIKAZUJU:

1. RAVNA PLOHA

2. KOSA PLOHA KOJOJ JE DONJI DIO BLIŽI A GORNJI DALJI (AKO SE GLEDA STEREOSKOPIJSKI; KROZ SLIKU) ILI

KOSA PLOHA KOJOJ JE DONJI DIO DALJI A GORNJI BLIŽII (AKO SE GLEDA STEREOSKOPSKI; UKRIŽ)

3. KOSA PLOHA SA IZREZANIM MALIM DIJELOM

4. RAVNA PLOHA SA IZREZANIM DIJELOM 1

5. RAVNA PLOHA SA IZREZANIM DIJELOM 2

6. ISPUPČENJE (AKO SE GLEDA STEREOSKOPIJSKI; KROZ SLIKU) ILI

UDUBLJENJE (AKO SE GLEDA STEREOSKOPSKI; UKRIŽ)

7. ISPUPČENJE I UDUBLJENJE (AKO SE GLEDA STEREOSKOPIJSKI; KROZ SLIKU) ILI

UDUBLJENJE I ISPUPČENJE (AKO SE GLEDA STEREOSKOPSKI; UKRIŽ)

Za one kojima je STEREO slike lakše gledati STEREOSKOPIJSKI (kroz sliku) evo i takve inačice obrade sagitine slike.

Na ovoj slici je Dolina Chamonixa sa Mt.Blancom (pogled prema jugu sa visine od cca 4950m) cca 80 km jugozapadno od Albristhorna

ovu bi sliku mogao sasvim komotno staviti u album "nikada snimljene fotografije" (jer ova slika nikada nije snimljena već je nastala malom igrom u paint-u i PS-u) ali budući da se radi o experimentalno složenoj stereoskopskoj slici, isto tako mogao bi je staviti u album stereoscopiobscura ali slika nije nastala pomoću kamere opskure, no satvio sam je u album expe®imenti©@l a evo stavljam je na forum o stereo slikama uz zahvalu Alienu od kojeg sam posudio jenu snimku ribice da (sistemom copy-paste) složim ovaj stereogram ribljeg jata.

Iscasio sam oko :)

Evo još jednog jata!

Ovom prilikom se radi o obradi snimke fotozinera Marka Matešića RIZA-e "Odlazak"

Evo nekoliko stereoskopskih slika snimljenih "iz ruke" digiotom SONY W7 (monoskopska digitalna kamera), dakle bez stativa (koji se može koristiti za takva snimanja), pa su snimke "poravnate" u stereoskopsku ravninu (horizontirane i vertikalizirane) u PS-u. Ovaj je postupak veoma jednostavan a efikasan (nije potrebna nikakva dodatna oprema).

oči sam si iščašila dok sam sve to pogledala, ali uspjela sam! :):):))))

tebi savaka čast! :)

3 stereograma za opuštanje (napravljeni u manufakturi)

Jedna od najboljih stranica koju sam našao koja se bavi STEREO slikama, od fotografski snimljenih pa do stereo grafika ili autoCADom stereogeneriranih slika je; http://www.starosta.com/3dshowcase/ihome.html

Autor, Boris Starosta, izveo je i nekoliko veoma uspješnih projekata u svojim STEREO-ART istraživanjima i stvaranju, a posebno su zanimljive negove kosntrukcije stereo (TWIN)kamera.

Na stranici se nalaze detaljna pojašnjenja svakog postupka kojim se stvara STEREO-ART.

Na ovoj i ovoj snimci 7oran je "vlovil" isti gat u magli, međutim iz potpuno različitih gledišta neprimjerenih neposrednoj stereoskopizaciji (izradi stereoskopske slike).

Ipak uz malo opsežniju intervenciju u PS-u (odabir onog dijela gata koji je snimljen na obje snimke) evo rezultata:

Mada je na ovoj snimci koju je napravio neno 60, površina vode malo namreškana pa odraz nije savršena zrcalna slika, ova snimka ipak može poslužiti da se od nje napravi odlična STERE0 interpretacija koju bih nazvao "VELIČANSTVENA SMREKA".

Evo jeoš jedne zanimljive zračne snimke koju je napravio dark_room (Darko Rom) Split iz zraka. Kada se pruži mogućnost da se snima iz neke letjelice ili iz nekog prometala, to je idealna prilika da se naprave STERE0 slike od dviju snimki iz različitih gledišta. To je moguće napraviti čak i starim analognim "kantama" sa ručnim prematanjem filma, a od dvije snimke iz različitih gledišta može se složiti odlična STERE0 slika. Ova Darkova slika me potakla da uzletim Googloplanom na približno istu lokaciju i sa nje napravim ovu GoogloSTERE0sliku.

alt="Split iz zraka" />

heheh jucer smo kukac, namid i moja malenkost bili pocasceni predavanjem i o stereofotki i o cameri obscuri :)

Krasno profesore!!!!!

STERE0 slike koje se gleda stereoskopijski (kroz displej, ili kako Ameri kažu "parelelnim pogledima" premda pogledi nikada nisu paralelni jer se uvijek sastaju u nekoj točki prostora makar ona bila beskonačno daleko) nesmiju imati širinu veću od razmaka zjenica. Dakle njihova maksimalna stereoskopijska distanca nesmije biti veća od razmaka zjenica promatrača.

Budući da svatko ima (nekakav) svoj osobni razmak zjenica, takove slike trebaju biti primjerene svakom promatraču.

Problem nastaje kada se takve STERE0 slike gleda stereoskopski (kroz točku ispred displeja ili ukriž, Ameri kažu "crosseyed") jer se tada dobije inverzna prostorna slika. Prvi plan činit će se najdalji, i obrnuto, a to djeluje zbunjujuće.

Zbog toga su STERE0skoske slike univerzalne i na "panoramiu" "Google Earth"-a postavljeno je dosta STERE0skopskih slika, a za njih je ustaljena oznaka X3D. X znači "gledaj ukriž".

STERE0skopijskih slika ima znatno manje, a za njih je ustaljena oznaka II3D. X znači "gledaj kroz sliku".

Sliku tvore dvije snimke napravljene digiotom sa trajekta koji je isplovljavao iz splitske luke. U međuvremenu (između snimanja prve i druge snimke) u zadnjem planu slike (na Kozjaku) promijenilo se osvijetljenje (oblak je zasjenio dio brda koji je bio obasjan suncem na prvoj snimci), pa se to može veoma lako uočiti pri STERE0skopijskom gledanju slike.

Ako se sliku gleda STERE0skopski, tada se dobije inverzna STERE0slika koja djeluje nastvarno i zbunjujuće jer se čini da zvonik Svetog Duje "lebdi" ispred bedema Dioklecijanove palače.

Ozalj castel X-3D ste®eos©opic@l

Prije se otvaralo normalno, a vidim sad se sad ni ovi raniji linkovi ne otvaraju, a prije jesu. Nekad hoće, nekad neće, pa evo slike. Možda bu se pokazala, a možda nebu. Mislim da su digitalne mušice u pitanju.

Nedavno mi je kolega Zlatko Crnković ustupio na probu jedan od fotoaparata iz svoje bogate kolekcije. Kodak STERE0, posljednji iz serijske proizvodnje analognih STERE0 kamera, iz 1951. godine. Puni se leica filmom, ima par sinkroniziranih objektiva 35mm f/3,5 a radi stereoskopske snimke formata 22 x 24 mm sa stereoskopskom distancom od 70 mm. Uz ovaj se aparat proizvodila popratna oprema, kao aparat za izradu stereoskopskih povećanja (sa odgovoarjućom maskom za leica film i sinkorniziranim parom objektiva za stereoskopska povećanja 2 x 150 x 160 mm koja je trebalo znati gledati steroskopski - ukriž), aparat za izradu dia pozitiv kopija (stereoskopijskih slajdova za one koji nisu znali gledati stereoskopski, pa su STEREO slike gledali kroz stereoskop) te stereoskope (proteze) za gledanje STERE0 slajdova.

U to je vrijeme televizija zaokupljala pažnju javnosti a STERE0slike više nisu, pa je STERE0 fotografija (koja je od pojave fotografije u XIX st. bila ravnopravno zastupljena uz monoskopsku fotografiju) izišla iz mode. Tek je na FOTOKINI u Kölnu prošle godine (30 godina nakon pojave digitalne fotografije) FUJIfilm prezentirao prvu digitalnu STERE0kameru, a u međuvremenu je velik broj fotoamatera već stvorio vlastite inačice digitalnih STERE0 kamera (bilo u kombinaciji dviju kamera ili stereoskopskih adaptera za monoskopske kamere).

Dobio sam sa razvijanja 2 filma snimljena Kodak STERE0 kamerom, ali (budući da nemam skenera) nikako ne dospieva smoći vremene da (kod frendova) napravim skenove, a printove sa tako snimljenog leica filma danas nitko ne radi jer nitko nema uređaje i opremu koja se uz taj aparat proizvodila. Uostalom sve je manje laboratorija koji uopće rade analogiju.

Međutim na stranicama fotozine-a se i dalje sakupljaju snimke koje se mogu vrlo lako obraditi tako da se mogu gledti kao STERE0 slike (x3D). Najčešće se radi o snimkama motiva uz mirnu vodenu površinu koja daje savršen odraz. Jednu takvu snimio je ponovo RIZA , a u komentaru uz nju sam priložo njezinu STERE0 obradu.

Fotoziner friglob (Boris Vidošević) stavio je u svoj album "ostalo" 30.1.2006. godine sliku "šta me gledaš?" . To je trenutno najrazgledavanija Borisova slika sa ukupno samo 3 komentara! Prvi komentar dobila je 7.3.2007. od femail21, drugi je dao RIZA 20.9.2007., a treći 30.1.2006. moja malenkost, uz napomenu da sam prethodno kontaktirao sa Borisom preko mejla. Tu je sliku zanimljivo pogledati u X3D inačici budući da je vrlo pogodna za takvu obradu. Pa evo je na forum!

ovo je jako zanimljivo :)

Stereoskopske slike se mogu snimati i digitalnim kamerama mobilnih telefona (mada nerijetko te snimke nisu dovoljne razlučivosti), a konačno uobličenje daje finalna računalna obrada. Ova STERE0 slika (X3D) napravljena je od dvije snimke mobitelnom kamerom sa trajekta koji je isplovljavao iz Staroga Grada na Hvaru prema Splitu. Motiv (kapela Sv.Jerolima) je udaljen oko 1250 metara, a stereoskopski razmak snimki je veći od 50 metara (snimano sa dvije različite pozicije broda u kretanju), pa je kut stereoskopskih pogleda malo veći od 2°! Prednji plan (more) je "apstraktna tekstura" pa nimalo ne ometa prostorni ugođaj.

Nedavno mi je prijatelj Zlatko Crnković (koji brižno njeguje vjerojatno najljepšu kolekciju analognih antologijskih LEICA fotoaparata u nas) proslijedio prve skenove filma koji sam snimio njegovom KODAK STERE0 kamerom, pa evo konačno i prvog rezultata te (nažalost) odbačene analogne tehnologije.

Crko sam od srama ak je to tebi blizu (22500 metara morske linije). Nisam Ti ja Veljko Rogošić pa da to samo tak za rekru preplivam.

Budući da su (nakon "ste®eos©opica@l" prve izložbe stereo slika u nas) zaredala pitanja kako se rade stereo slike (a neki su se odvažili i sami okušati u tom vidu svjetlopisja, na čemu im čestitam) evo prvog priloga, a ovisno o pitanjima kojaću dobivati sljediti će i novi prilozi na tu temu. Dakle KAXEDELASTERE0SLIKE? Evo:

Jako lijepo, ovaj prednji plan, vinograd se prekrasno ističe od daleke pozadine. No, zanima me koliki je razmak između dviju pozicija s kojih su fotke napravljene?

Evo i moj skromni prilog :)))

Stereo Rakovica

Evo link jer ne znam staviti fotke :))))

Malo sam se zarazila s ovom temom da sam morala otvoriti galeriju Hvala Toci1980 što se malo poigrao s mojim fotkama i napravio krasne animacije.

Poiskal sam malo kaj ima na temu stereoskopije (7.1.2010.) na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Stereoskopija

i zaprepastil se! Totalna katastrofa! Idiotska tvrdnja:

Postupak je otkrio Sir Charles Wheatstone 1938. godine.

!!!i ni riječi o stereoskopiji prije te 1938. godine!! O svim onim stereoskopskim fotografskim slikama iz građanskog rata u Americi, a i prije toga! Ni slova o tome, a onda sam malo pregledal ozbiljnije internetske stranice i našel da je:

Sir Charles Wheatstone je 1838. godine patentirao stereoskop (protezu za stereoskopsko gledanje stereo slika za neznalice koji nisu naučili stereoskopski gledati golim okom).

Čini mi se da bi se trebal uključiti u wikipediju i ispravljanje tih bedastoća te dopunjavanje podataka o stereoskopiji koje su do sad izgleda unesli diletanti koji neznaju kaj je stereoskopija, neznaju stereoskopski gledati, a neznaju gledati ni monoskopski (kad nisu u stanju točno iščitati napisanu godinu pa fulaju za čitavo stoljeće!)!

@Korana mediokriteti svoje neznanje proglašavaju vrhunskim znanjem, a sve ono što je iznad toga (i ugrožava dominaciju mediokriteta kao "vrhunskih znanstvenika") proglašavaju glupim i omalovažavaju. Kad bi upola toliko energije koju troše na blaćenje boljih od sebe upotrijebili da sebe poboljšaju i poprave, dostigli bi to što im je nedostižno dokle god razmišljaju kao i do sada. Pogledaj na forumu izložbe "ste®eos©opic@l" stranicu 9. iz knjige utisaka, i kaj je o njoj napisal izvjesni gospodin Malpera. 0BS je našel finu riječ za takvo zapisivanje o tuđem radu. On je to nazval autodijagnoza.

A sada evo još jedan primjer stereoskopizacije monoskopske snimke. Od mnogih fotozinera i fotozinerica lovaca na munje izabrao sam ovaj izuzetan ulov Borisa Kačana rainman-a koji sam stereoskopizirao, a ovdje su inačice za oba načina stereoskopskog gledanja, pa ko voli nek izvili, a tko nezana može naučiti.

@marac pogledaj u forumu snimanje i obrada STERE0SLIKE. Administrator je zaključio diskusiju valjda zato jer nije bilo puno sudionika, a na tom sam forumu isto dost tog nalinkal. Pregledaj sve. Nekaj bu Ti pomoglo. Svako uči na svoj način, a najvažnije je naći najlakši. Kaj je kome lakše ovisi samo o individualni afinitetima. Do sad je već puno ljudi ovladalo tehnikom stereo gledanja. Ak Ti se čini kompliciranim pregledavati taj forum, evo Ti tu ukratko linkovi na:

naputak 1

naputak 2

naputak 3

vježba 1

Za vježbanje ti mogu poslužiti stereosdkopski i stereoskopijski kinematostereogrami u albumu expe®imenti©@l, ali ima tam još toga.

Mejlaj mi kak Ti ide da ne opterećujemo forum instruktažom, mada je nakima najlakše učiti tak da gledaju druge kak uče.

Evo jedne zanimljive internetske stranice nakojoj ima dosta zanimljivosti na temu STERE0 slika, stereoskopije, stereograma, stereokinematografije i stereo videa, stereo Google Eartha i sličnog što već skoro 5 godina promoviram na stranicama fotozina

Ovo je odlično, kad god ih budem pogledala, vratit će me u Vranu kao sam ponovno tamo uživo!

Iz preleta avionom ili helikopterom može se radi serije snimki iz kojih se mogu složiti stereo slike. Ovo sam složil koristeći Google Earh i pokušal se postaviti što bliže gledištu iz kojeg je dark_room snimil ovu sliku , ali razmak između gledišta svake od snimki koje sam skinul (stereoskopski razmak) je cca 120m. To bi značilo da pri se brzini preleta od 60km/h svakih 7,2 sekunde napravi po jedna snimka, a to može napraviti i obični fotić. Pri snimanju os objektiva može biti stalno usmjerena u jednu točku motiva (kao na gornjrm paru snimki), ali može i stalno biti usmjerena u jednu beskonačno daleku točku (stajati paralelno kako je na donjem nizu od 3 snimke).

Pri gledanju, (kad se stereoskopski uvizira gornji par)i dobije stereo slika, od donjeg friza vidit će se dvije stereo slike. Donji friz od 3 slike može se gledati i tako (jače ukriženim pogledima) da se vidi samo jedna stero slika, ali pri takvom načinu gledanja stereoskopski razmak će biti dvostruk (240m!) pa će i doživljaj dubine prostora biti veći.

U svakom slučaju sliku vrijedi pogledti u punoj veličini.

@Koarana evo kako:

1. dovučeš kursor na sliku koju želiš vidit u punoj veličini,

2. pritisneš desnu tipku miša i otvori se mali prozor opcija,

3. od ponuđenih opcija lijevom tipkom miša izabereš: View Image

4. otovori se slika na displeju pa ako na njega ne stane u punom formatu kursor na slici je: (+) i lijevom tipkom miša se otvara puni format slike (veći od displeja) pa se slika pregledava skrolanjem.

Pojašnjnje kako se stavlja slika uz kometar dao sam uz ovu sliku.

Korana treba naći optimalnu distancu. Ne treba se zamarati iz neprimjerene distance.

Evo sad jednog krasnog primjera slučajne stereo slike sa stranica fotozine-a. Izvornik se može vidjelt u galeriji Lex-a , točnije u albumu White wedding.

Ovo je zasigurno jedno od najljepših stubišta u Zagrebu. Sljedeći stereoskopski niz slika snimljen je digiotom SONY W7 sa stereoskopskim razmacima od 10, 20 i 30 cm što se razaznaje u doživljaju dubine.

Preporučam, pogledati sliku u punoj veličini.

STEREO fotografske slike rade se istovremenim snimanjem nekog motiva iz dva različita gledišta, stereoskopskom kamerom ili sa dvije kamere koje snimaju sinkrono. Fotografska slika je samo projekcija motiva na zaslonu koji bilježi trag svjetla. Isto tako je i sjena nekog motiva samo projekcija obrisa tog motiva na nekom zaslonu. Dakle ako neki motiv osvijetlim sa dva različita mjesta, dobit ću dvje različite sjene koje tvore stereoskopsku sliku. Tako i bez kamere mogu napraviti stereo sliku. Pe evo jedne STEREO fotokemogramske slike (STEREO Rayogramme) komadića savinute žice. Može se gledati stereoskopski (X3D) ili stereoskopijski (||3D ako je stereoskopska distanca slike manja od razmaka zjenica).

Pojašnjenja o snimanju STEREO Rayogramme-a vidi na:

http://fotozine.org/index.php?knjiga=galerije&poglavlje=436&list=11309&element=421025

Nedavno sam boravio u Baranji na Draž planini gdje je pri izvedbi građevinskih radova za jedan novi objekt u iskopu za temelje nađen ovaj ostatak batinske bitke (1944.), rascvjetala čahura projektila kaćuše koja je 67 godina provela u tlu, a sada, kada je ponovo ugledala danje svjelo, postat će "skulptura" u fontani u vrtu nove zgrade. Svojevrstan spomenik žrtvama batinskog proboja, znatno skromniji od onog kolosalnog spomenika Antuna Augustinčića nad Dunavom, ali ništa manje impresivan. Nisam odolio da je ne snimim (mobitelnimdigiotom NOKIA) kao X3D sliku.

Najjednostavniji (i najjeftiniji, a veoma efikasan) adapter za snimanje stereo slike je metalno zrcalo (ili stakleno zrcalo sa metalizacijom - odraznim slojem nanešenim sa vanjske strane). Omogućuje istovremeno snimanje iz dva gledišta na jednoj snimci. Kako se koristi prikazano je na (s)likovnom prilogu:

Kako malo treba do savršenstva! Evo ga! Slika koju je snimio fotoziner pisoj Josip Janečić. (gotovo) Savršeno horizontirana snimka (odstupa tek za 1/371px), savršeno uhvaćen tren (bravo majstore), i savršena tefleksija (idealna za ste®eos©opic@l obradu. Nisam mogao odoliti da ne napravim obradu slike kao ste®eos©opic@l ||3D i ste®eos©opic@l X3D)!!!

Za bolji stereo doživljaj sliku je bilo neophodno tonski malo više razložiti (produbiti tamne i istaknuti svijetle dijelove), ali nije mijenjan (usklađivan) odnos tonova refleksije i motiva jer je nebitan.